DevProTalk

DevProTalk (http://www.devprotalk.com/index.php)
-   Marketing i SEO (http://www.devprotalk.com/forumdisplay.php?f=13)
-   -   Kako dolazite do klijenata? (http://www.devprotalk.com/showthread.php?t=695)

Pedja 21. 02. 2006. 11:06

Kako dolazite do klijenata?
 
U drugoj temi je ovo dotaknuto ali kao offtopic a mislimda je tema sama po sebi zanimljiva. Dakle, na koji nacin dolazite u kontakt sa novim klijentima?

--------------------------------------------------------------------------

Internetom se bavim od njegove praistorije a pre izrade web sajtova radio sam graficki dizajn. Web sam poceo da radim kada je kod nas Internet dosao recimo u gvozdeno doba, to jest kada su poceli da rade prvi komercijalni internet provajderi i kada je postalo moguce zakupiti hosting.

U samom startu nisam krenuo u posao sam, vec sam se dogovorio sa covekom koji je tada bio vise u marketing vodama i prakticno smo zajednicki usli u posao (iz toga se inace izrodilo i jedno vrlo lepo i dugotrajno prijateljstvo).

Cenu smo prilicno lako odredili. S obzirom da roba nije bila trazena, da smo obojica bili zaposleni u drugim firmama i web dizajn videli kao perspektivan posao u buducnosti, odredili smo cene dovoljne da pokrivaju troskove ali i dovoljno niske da potencijalnim klijentima ne budu odbojne.

S obzirom da je rec internet tada nije bila u srpskom recniku, najveci problem nam je bio to sto u stvari nismo imali trziste, jer nikome nisu trebale internet prezentacije. Zbog toga smo morali sami da ga pravimo, a to je znacilo da idemo po firmama i objasnjavamo o cemu se radi. Ovo je uslovilo da ciljnu grupu suzimo napodrucje uzickog kraja, dakle, ono sto nam jer u to vreme bilo fizicki dostupno, jer smo morali da odemo kod svakog klijenta.

Jedan od dobroh poteza koji smo primenili je to da napravimo nekoliko sajtova koji nisu komercijalni ali su imali posecenost i bili dobra osnova za izgadnju nasih sopstvenih referenci. Ovo i danas smatam bitnim stavom i svakome ko se upusta u posao preporucujem da prvo uradi nesto za svoju dusu, kako bi stekao iskusvo i stvorio reference.

Procenili smo da klasicno akviziterstvo tu ne moze da pomogne, pre svega zato sto onaj ko radi promociju mora da bude strucan, a nije imalo logike angazovati nove ljude da tako nesto rade vec smo sve radili nas dvojica. Uz to, za promociju je trebalo svai put tegliti racunar sa svemonitorom i potrebnom opremom jer klijneti uglavnom nisu imali racuanre ili ako su ih imali, nisu imali dodira sa Internetom. Dakle, nikako nije bio one-man-job.

Kolega je koristio svoje vrlo dobre veze u lokalnom okruzenju tako da smo isli na ciljane klijente. Procenimo ko moze da bude zainteresovan i ko moze da sebi prisuti internet prezentaciju, cak i ako nema direktnu materijalnu korist od toga, dakle, vise kao dobar marketinski potez, a ne potez koji donosi zaradu. Na taj nacin smo stekli neke klijente koji su nam mnogo znacili kao reference, ne samo svojim imenom, nego i zato sto smo imali priliku da napravimo realne sajtove.

Vremenom smo uspeli da napravimo kakvo-takvo trziste i da steknemo znacajan broj klijenata, medjutim, bilo nam je jasno da cemo istrositi resurse po pitanju klijenata, jer oni manji nisu bili radi da tek tako trose novac na internet marketing koji nisu poznavali ili razumeli i koji im je, u krajnju ruku, bio nedostupan, jer sam Internet nije bas bio narocito pristupacan.

Odlucili smo se da, paralelno sa ciljanim klijentima, radimo i na popularizaciji interneta kao takvog. Radili smo to na dva nacina.

Prvi je bio da uspostavimo kontakt sa lokalnim medijima i napravimo kompenzacione poslove, u smislu da mi njima obezbedimo internet prezentacije, a zauzvrat smo koristili reklamni prostor za promociju Interneta, gde nije bilo primarno da reklamiramo svoj posao, nego da ljudima rec Internet udje u uvo. U to doba je nastao i slogan "Ne budite inertni, budite Internetni!" koji doduse i danas koristimo.

Drugi nacin je bio da napravimo akciju kojom bi smo obezbedilo da se sto vise firmi, na ovaj ili onaj nacin pojavi na Internetu. Posli smo za pravilom, koje ja i danas zagovaram, da je najvaznije biti prisutan na Internetu, makar samo sa vizit kartom. Ponudili smo vrlo jeftine sajtove sa sve hostingom, koji su trebali da posluze da se firme pojave na Internetu na jednostavan nacin, ne u velikom obimu ali sasvim dovoljno: naziv firme, opis delatnosti i kontakt podaci, sve to upakovano u jednostavnu i korektnu graficku formu. Imali smo odredjen odziv firmi na taku ideju.

Takodje smo napravili jos jedan, po meni odlican potez za nasu ciljnu grupu: napravili smo adresar uzickih firmi na Internetu. Adresar je uradjen kao baza podataka, ali posto u to vreme nisu bili raspolozivi serveri sa mogucnoscu izrade serverskih apliakcija i baza, napravili smo lokalnu aplikaciju preko koje smo azurirali bazu a iz nje smo generisali staticne HTML dokumente koji su postavljani na sajt. Ovo je stvarno bio pogodak, jer smo obezbedili da se kontakt podaci velikog broja lokalnih firmi pojavi na Internetu a da smo pri tome potpuno zaobisli ceo proces pregovora oko izrade sajtova, sadrzaja, dizajna. Sveli smo prisusto na Internetu na najvazniji minimum.

Kasnije smo napravili dobar dogovor sa Regionalnom privrednom komorom, tako da se i ona odlucila da napravi svoj sajt (sto je bila jedna od prekretnica u odnosu lokalnih firmi prema Internetu), jer je sajt, cak i za danasnja merila bio odradjen ako treba do najsitnijih detalja, tako da je cak izazvao da Komore Srbije i Jugoslavije pristupe reviziji svojih sajtova.

Nas adresar firmi smo tada postavili u okviru sajta Komore i ona je stala iza prikupljanja podataka o firmama za tu namenu. Tada je cela ideja dobila maksimalan efekat i nije ga izgubila do danas, jer se do dobrog broja uzickih firmi na internetu i danas dolazi upravo preko te baze.

Kada se odnos firmi prema Internetu promenio i one pocele da ga shvataju, doslo je i do promena na trzistu. Brzo je situacija bila izmenjena. Prestali smo da idemo na ciljane klijente, jer su klijenti poceli da dolaze sami.

Tako je ostalo do danas. Godinama unazad mi se nismo pojavili kod nekoga da ponudimo izradu prezentacije, vec iskljucivo radimo sa klijentima koji sami dodju do nas. Uvek pitamo kako su nas izabrali i dobijamo uglavnom dva odgovora: ili nas je neko preporucio, ili su videli neki sajt koji smo radili.

Iako smo za ovih desetak godina imali raznih poslova ukljucujuci i neke veoma ozbiljne firme u inostranstvu, profil nasih korisnika se iskristalizovao i u dobroj meri se poklapa sa nasom filozofijom o prisutnosti na internetu: informativno, jednostavno, informativno, da ima cenu koja odgovara realnim potrebama i na kraju, opet, da bude informativno.

Ovakva situacija nam odgovara, jer radimo sa klijentima koji pre svega imaju svest sta je intenet, na koji nacin mogu da ga iskoriste i time je prevazidjena velika prepreka u komnunikaciji koja postoji kada dodjete kod nekog nepoznatog, sa laptopom pod miskom i morate da ga ubedite da mu treba ono sto prodajete i na kraju, ako i prodate, ne prodate mu ideju o potrebi prisutnosti na Intenretu, vec samo jos jedan vid reklamrianja, u kome je, popravilu, jedini kriterijum graficki izgled.

Ono sto iz iskustva mogu da preporucim ljudima koji tek ulaze u ovaj posao ali i onima koji se ovim vec bave, to je:

Stavite na prvo mesto interes svog klijenta

Ponudite klijentu mu ono sto mu zaista treba i ono u sta mu se isplati da ulaze novac. Ne treba da bude cilj prodati sto vise, nego prodati ono sto ce klijent i posle neke vremenske distance videti kao ne toliko kao dobro ulozen novac.

Nemojte mu prodavati nesto sto mu realno nije potrebno, sto je skupo i ne moze da napravi efekat takav da opravda ulozen novac i narocito ne ono sto ne moze da zazivi u praksi.

Predocite klijentu razne ideje, cak i one koje nisu izvodive u datom momentu, ali mu ih objasnite. On treba da zna zbog cega je nesto dobro imati na sajtu, koliko to kosta, sta je sve potrebno da bi to imalo smisla staviti i kakvi ce efekti na kraju da budu. Ako nesto smatrate da klijentu u sadasnjem momentu nije potrebno, ili nije svrsishodno, recite mu to i savetujte ga da takve stvari ostavi za kasnije kada bude moglo da se obezbedi da to radi posao.

Ako klijent trazi da se na sajt stavi nesto sto vi smatrate da nema smisla ili ne moze da da rezultat, objasnite mu to. Klijent nije uvek u pravu i ne zna mnogo o sajtovima. Dokazite svoju strucnost tako sto cete klijentu objasniti zbog cega njegova ideja nije dobra. Tada ce vam on jos vise verovati.

Desice vam se da klijent trazi da u sajt ugradite tehnologije koje niste ranije koristili i ne poznajete ih dovoljno. Recite mu to. Objasnite mu da vam za treba odredjeno vrme da upoznate tu tehnologiju kako bi ste je primenili. Nemojte kriti da ne nesto znate ili ne znate dovoljno. Tiem cete sasvim sigurno zadobiti poverenje klijenta.

Na drugo mesto stavite svoj interes

Brinite o svom interesu, ali ne materijalnom, nego interesu da stvorite i odrzavate dobar imidz, a to pre svega znaci da postujete prvi savet, kako bi klijenti imali poverenje u vas i kako bi vas preporucivali drugima.

Ne prihvatajte svaki posao. Uzimajte one poslove za koje procenite da su dobri za vas rejting.

Kada uzmete da radite neki posao, dajte sve od sebe da ga uradite profesionalno, od pocetka do kraja, od samog koncepta pa do koriscenih tehnologija i konacne izrade i svih poslova koji idu uz izradu sajta.

Uradite i nesto sto niste uracunali u cenu, dajte sajtu dodatni kvalitet, ne zbog korisnika nego zbog sebe. Kad god nesto radite imajte u vidu da nije samo klijent taj koji ocenjuje to sto ste uradili. Kod klijenta koji ne zna mnogo o izradi sajtova je lako stvoriti dobar utisak. Osvrnite se iza ledja, i vodite racuna o velikom broju ljudi iz struke. Mnogo je teze to isto postici kod ljudi koji se bave ovim poslom, a mozete smatrati da ste uspesni tek kada vas kolege prihvataju kao takve.

--------------------------------------------------------------------------

Aj' sad vi... :)

Pedja 21. 02. 2006. 11:22

Majkumu, ograniceno na 10000 znakova, ode mu dobar komad teksta...

...dodatak...

Gradite svoje reference

Svaki posao koji uradite je nova referenca. Da li je dobra ili losa, zavisi od toga kako radite, ali nisu samo takvi poslovi bitni. Gradite reference sopstvenim projektima, sajtovima koje sami osmislite i uradite a kji ce privuci posetioce i time posredno skrenuti paznju i na vas.

Ovo je narocito bitno za ljude koji tek ulaze u posao, a narocito za one koji ocekuju da se zaposle u firmama u ovoj oblasti. U poslovnoj biografiju mozete da napisete mnogo toga, ali prioritet uvek imaju oni koji konkretnim ranijim odradjenim poslovima mogu da dokazu svoje znanje i sposobnosti.

bluesman 21. 02. 2006. 12:40

Nisam stigao sve da procitam, samo mi je ubolo oči ono što je bold :)

IMHO: Stavite na PRVO mesto svoj interes. (ako treba objasniću kasnije, a upravo sam ja nedavno napravio grešku jer sam interes klijenta stavio ispred svog i još uvek ne mogu da se ispetljam iz svoje greške)

Pedja 21. 02. 2006. 12:45

Ipak procitaj tekst, posto mislim da pricamo o razlicitim vrstama interesa. A mislim da bi diskusija na tu temu otisla u off topic. I o tome bi bili zanimljivo popricati, ali u posebnoj temi.

bluesman 21. 02. 2006. 15:52

Eh, pa ko te tera da pišeš velike tekstove? :)

My way i your way su potpuno različiti. Ti si vidim išao na masovnost, ja sam išao na malo klijenata sa veliki projektima koji dobro plaćaju. Pitanje je koji je metod isplativiji, odnosno u kojem metodu je povoljniji odnos "uloženo = vraćeno".

Ne želiš da pričaš ovde o interesu, a osnova tvog posta je u stvari interes. Ti si imao neki interes zašto si radio to što si radio, na taj način, ja opet imam svoj interes da radim drugačije. Čak i kada si počeo, sudeći po tvom postu, definisao si svoje interese i došao do nekog nivoa gde možeš da procniš da li se i koliko isplatilo. Tako da, hteo - ne hteo, i kod tebe je tvoj interes bio na prvom mestu, osim ako nisi neizlečivi altruista :) Sigurno nisi radio adresar samo da bi te potapšali po ramenu, već da bi posle tog tapšanja došlo nešto drugo, od čega ćeš ti da imaš koristi.

Dakle, interes, pa deset mesta prazno, pa onda tek sve ostalo.

marinowski 21. 02. 2006. 15:59

Moj metod je isto manje klijenata, sa dugorocnom saradnjom, sto veci projekti, to bolje.

Jedino je pitanje sta je veci projekat, obicno svako svoje projekte smatra da su 'mission critical, uzasno komlikovani i zahtevni' ...

jasmanac 21. 02. 2006. 16:19

Ja nemam problema sa "velikim projektima". Cak sta vise imam klijenta kome su specijalnost prezentacije od jedne do pet stranice. Ti projekti su kao snickers cokoladice. Mali, ali pruzaju veliko zadovoljstvo ;) Hocu reci uradis html prezentaciju za nedelju dana i lepo stavis pare na racun bez ikakvih dodatnih cimanja. Veliki projekti nose i veliku odgovornost. A onda, posto si im ti radio sajt jelte, dolaze pozivi zasto im ne radi stampac, mreza, kupili su novi modem pa treba da se instalira, a sta je to ADSL i da li ce njima koristiti etc etc... Ovako, "pojedes snickers" i uzivas ;)

marinowski 21. 02. 2006. 16:45

Ja bas imam obrnuto iskustvo. Nakon zavrsenog manjeg projekta su zvali da pitaju zasto im ne radi slanje e-maila i slicno. Klijenti velikih projekata imaju svoje support osoblje. Makar se slazem ono za snickers cokolade :)

jasmanac 21. 02. 2006. 16:48

Ali ja nemam nikakvih kontakata sa krajnjim naruciocima ;) Meni klijent posalje projekat, ja odradim, on posalje svom klijentu i onda se on cima sa njim a ne ja. Istini za volju, ja i ne mogu da se cimam sa njima jer su far away from here ;)

Dragan Babić 21. 02. 2006. 17:12

Ja gledam da se kako vreme tece polako se udaljavam od "candy" projekata i koncentrisem se na ozbiljnije akcije. Nazalost ovo uopste nije dobro po mene uzimajuci iz mog iskustva.
"Velik" projekat nikada nisam naplatio onoliko koliko je zaista vredeo (ili koliko se ispostavilo da ima posla na kraju), a oko "malih" sam imao uzasno mnogo cimanja po zavrsetku projekta. Kada je rec o velikim projektima nikada nisam imao problema oko naplate, kod malih... ne moram ni da vam pricam, znate kakva je situacija...

Istina, na kraju se nekako lako osecas kada zavrsis sajt za dva dana, ili ga razvlacis na dve nedelje i radis po pola sata na dan, cirkas, zajebavas se i posle tih nedelju-dve pokajmacis reps. A sto se tice velikih - ta odgovornost te tera da napredujes i usavrsavas sebe, zato ih vise volim, bez obzira sto odnos "iznos honorara/kolicina posla" nisu isti.

mungos 21. 02. 2006. 17:13

Citat:

bluesman:
Dakle, interes, pa deset mesta prazno, pa onda tek sve ostalo.
Amin.

Što više zanemaruješ vlastiti interes ispadaš sam prema sebi veća budala. Sada nekom je interes = tapšanje po ramenu i "dobar si ti momak...", ali u ljudskoj svijesti značajna činjenica jeste da prohtjevi progresivno rastu, uključujući i interes ;)

Citat:

zigor:
Jedino je pitanje sta je veci projekat, obicno svako svoje projekte smatra da su 'mission critical, uzasno komlikovani i zahtevni' ...
vrlo tačno, možda:
veći projekat = puno para, puno vremena
veći projekat = puno para, visok kvalitet
veći projekat = visok kvalitet, puno vremena

(mad opet "puno" i "visok" su relativni pojmovi...)

bluesman 21. 02. 2006. 18:02

+
veći projekat = veća (bolja) referenca

Pedja 21. 02. 2006. 18:03

A jos kad bi neko nesto napisao na zadatu temu, bilo bi dobro :)

bluesman 21. 02. 2006. 18:10

Pa ne znam tačno peđa šta želiš da čuješ? Kako nalazim klijente? Ako hoćeš iskreno bar 10 godina nisam nikome ponudio da radim sajt - uglavnom oni nađu mene. Sada ovo može da zvuči ne znam ni ja kako, arogantno ili ne, ali to je 100% istina. Mnogo puta sam se pitao kako uopšte dođu do mene, nigde se ne reklamiram, nigde se ne oglašavam, portfolio ažuriram jednom u 2 godine... ali to je cela istina.

boccio 21. 02. 2006. 18:15

Ote mi rec iz usta... tu i tamo preko freelance sajtova, ali samo ako mi se nesto ucini zanimljivim da mogu da iskoristim kasnije u svojoj prici. Sve manje i manje zapravo i trazim klijente, vise se fokusiram na svoje proizvode - a preko njih i dobijam poslove. Pocne prica o customizaciji, a zavrsi se na necemu desetom :)

bokacbl 21. 02. 2006. 18:38

..kod mene..
 
ja imam slican slucaj kao i bluesman.. s tim sto se kod mene uglavnom radi o manjim projektima, i ja takodje nikom nisam nudio svoje usluge uglavnom su me ljudi zvali(dodju do mene preko nekih drugi ljudi itd..). u principu bar kod mene(bl) vecina poslova iz ovog domena se obavlja po principu "znam te, znas me"..i slicno
Off Topic: npr. nedavno sam cuo od jednog poznanika kako mu je jedan kolega rekao kako ja dobijam poslove "preko veze" .. mislim

Radim po principu, ako me neko kontaktira trazim da mi objasni koliko moze sta mu treba(ovo je najtezi dio) i onda objasnim sta mogu da uradim a sta ne (ne obecavam avione, kamione..itd) i odradim posao..
takodje veliki dio poslova sam dobio na osnovi prethodno (dobro- po misljenju klijenta)obavljenog posla..
konkretno mislim da kod nas ne prolazi prica u nudjenu usluga web dizajn-a ali ako neko uspije u tome spreman sam da mu cestitam..
medjutim, definitivno sam se uvjerio u jednu stvar (preko jednog kolege cije znanje se zavrsava na instalaciji windows OS-a i podesavanja interneta), on gdje god ode, sjedne itd prica o tome kako radi internet stranice, kako je on "php majstor" itd.. i sad meni je to bilo smijesno..ali ta prica prolazi i onda on mene nazove i ja uradim prezentaciju dam njemu procenat.. i to je to..
a pogotovo je smijesno sto je on na taj nacin dobio i neke poslove oko poslovnog softvera itd...

ivanhoe 21. 02. 2006. 18:59

Ajd da ja postavim jedno podpitanje: Kakvi su vam planovi oko prosirenja poslova? I da li smatrate da je put ka tome povecati broj klijenata u sadasnjem poslu, ili pokusati da se probijes u neki drugi segment trzista (kao Nixa sa kaficem :D )

Ovo pitam jer i samnom je slicna prica, ima par stalnih klijenta koji salju poslove, dovoljno da nas drze zaposlene, i skroz smo prestali da trazimo nove klijente.. Povecanje obima posla bi zahtevalo ozbiljnije promene nacina rada i nove troskove (da se uzme kancelarija, da neko od nas digne ruke od programiranja i posveti se full-time menadzerskim poslovima i sl...), i za sad to izbegavamo kao novi rizik...

kako vi rezonujete oko toga? Sta planirate dalje?

bokacbl 21. 02. 2006. 19:10

pa
 
pa mislim da svaki kvalitetan freelancer u odredjenom momentu dodje u situaciju da ne moze sam da odradi sav posao koji ima pa mora da angazuje saradnika/e, nakon toga vjerovatno slijedi i otvaranje firme..
sto se toga tice otvaranja firme treba napraviti dobar i dugorocan (bar za 2-3 godine) biznis plan koji ce omoguciti normalno poslovanje firme..pod ovim mislim na pronalazenje poslova(ili stavljanje postojecih u domen firme) koji se omoguciti placanje poreza, kancelarije, radnika(tj. da se ne desi da firma dolazi u finansijske probleme, blokiranje racuna itd) itd..
:) Ovo sa otvaranjem kafica mi je definitivno jedan od ciljeva u buducnosti, kao i ulaganje u neke druge djelatnosti koje bi se finansirale iz trenutnih aktivnosti

Da zaboravih da kazem da je sve ovo potrebno ukoliko se radi o domacim klijentima tj. potrebom za izdavanjem racuna i sl..
Ukoliko je neko zadovoljan poslovima sa inostranstvom tj. outsourcing-om i slicno, onda je dovoljno zaraditi neki dobar kes, i uloziti u nekretnine.. i eto para...

marinowski 21. 02. 2006. 21:03

Tema je stvarno interesantna, i mislim da nije problem ako se prica malo rasiri i o projektima koji se rade, da li raditi velike ili male projekte, i sta je to malo, a sta veliko :)

Prikljucio bih se struji koja kaze 'ne znam otkud nam poslovi, klijenti nadju nas, a portfolio retko menjamo'. Retko, kada naletim na nesto sto je zahtevno i zvuci ineresantno, onda napisem pismo. Nekada bude (na obostranu radost) saradnje, nekada se zavrsi na par pisama.

Drugi je problem sto ne mogu reci ne poslu, pa smo cesti zatrpani i preko glave.

boccio 21. 02. 2006. 22:13

Citat:

Originalno napisao ivanhoe
Ajd da ja postavim jedno podpitanje: Kakvi su vam planovi oko prosirenja poslova? I da li smatrate da je put ka tome povecati broj klijenata u sadasnjem poslu, ili pokusati da se probijes u neki drugi segment trzista (kao Nixa sa kaficem :D )

Pusti nixu, on jednom rukom vrti pljeskavice, drugom cuka po onom laptopu :seljak:

Inace, samo pitanje je prilicno nejasno... Povecati broj klijenata? To uvek, nema zbora :) Ustvari, tu je pre izbor kvalitet ili kvantitet - broj projekata ili kompleksnost. Da sad ne tupim, ionako se bas o tome pricalo u prvom delu ove teme...

Probijanje u drugi segment trzista je interesantno, ali ja ipak mislim da u ovoj websmith industriji jedino fokusiranost daje rezultate. Moze da se divergira, i da od jedne price nastane deseta (ima mungos dobar post na blogu o startapima, bas na tu temu), ali se realno uvek gleda u samo jednom pravcu. Ja se bar trudim da se drzim toga...

McKracken 22. 02. 2006. 01:00

Citat:

Originalno napisao boccio
Inace, samo pitanje je prilicno nejasno... Povecati broj klijenata? To uvek, nema zbora :)


Zasto? Znacajno je bolje imati relativno mali broj klijenata/projekata koji donose bolji profit jer je overhead mnogo manji.

Takodje, onog trenutka kada se dovoljno prosiris neophodna je diverzifikacija posla (pravi trenutak zavisi od koncepta) jer se rizici smanjuju. Narocito ako napravis sporedni posao kod kog ne postoji naknadna podrska ;) Ja sam za te potrebe postavio nekoliko bilborda. Odlican je osecaj kad posaljes "lepadziju sa merdevinama" i znas da kad on zavrsi ti si svoj deo posla obavio i nema "support poziva" :)

BTW: Cilj nije imati mnogo posla, cilj je imati mnogo para .. :)

Ilija Studen 22. 02. 2006. 15:38

Off Topic:
Citat:

Originalno napisao zigor
Drugi je problem sto ne mogu reci ne poslu, pa smo cesti zatrpani i preko glave.

Ista priča. Kucka se i tako... 8-12h dnevno efektivno za računarom, zaboraviš da si čovek, zaboraviš šta je brijač, hrana, vreme meriš ne u satima već u šoljama kafe (Već 6ta? Treba ići spavati!)... Međutim, ono što mene najviše nervira je kada se cimaš s više stvari istovremeno. Ja ne funkcionišem baš najbolje u takvoj priči, a kao za inat neki ljudi sa kojima sarađujem ne mogu da razumeju "Sačekaj da sredim šta sam počeo, sutra ćemo natenane to skuckati".


Što se tiče poslova uglavnom ih dobijam od ljudi sa kojima sarađujem već neko vreme. Ili je priča da oni rade dizajn, ja kodiranje i programiranje ili prost forward uz preporuku. S druge strane tu su neke nove priče sa nekim novim ljudima pa ćemo videti šta će na kraju biti, ali je opšte stanje takvo da posao uvek nalazi mene.

Posao više ne biram po veličini ili kompleksnosti, već po dva faktora:

1. Koliko ja tu mogu da zaradim (novac ili referenca)
2. Koliko mi je da ti posao interesantan (i dalje volim da odradim nešto za manje pare ako mi se učini interesantnim)

ivanhoe 22. 02. 2006. 19:15

juce sam cuo vidjenje problema koja mi se mnogo dopalo : umesto da procenjujes vrednost posla u novcu koji ces zaraditi, pokusas da procenis posao po tome koliko vremena ce ti omoguciti da ne radis nista... iliti kako se izrazio moj ortak umesto u evrima racunas u "danima suncanja na moru"..

Dovoljno posla garantuje lep odmor, ali previse posla znaci da na odmor neces ni stici da odes kao covek... pa ukoliko nemas pred sobom konkretan cilj tipa kupiti stan, kola i sl. ovo i nje tako losa taktika da se izbegne da umres od infarkta sa 45...

nixa 23. 02. 2006. 00:10

najbolje vidjenje problema ...

Dragan Varagić 27. 02. 2006. 21:29

Ono što se može videti iz ove diskusije jeste da su prakično svi koji su se javili da odgovore na Supurovićeva pitanja individualci, a da se pitanje o pronalaženju klijenata izgubilo u primerima preporuka, tj. u konstataciji da je bolje ne raditi puno da ne bi došlo do overheada...

Drugim rečima, nema nešto diskutanata koji rade preduzetnički posao, tj. žele veći broj klijenata da bi razvili firmu. Takođe, nisu se javili ni oni koji rade u takvim firmama.

Nedavno sam pričao sa čovekom koji nije sa ovih prostora, ali poznaje IT situaciju u Srbiji, i čovek je potvrdio samo ono što sam mislio - puno kvalitetnih individualaca ne znači i kvalitetnu ponudu web usluga (najkraće rečeno).

Nije problem to što ste napisali, samo konstatujem da baš nema ovde na forumu onih koji imaju šta da kažu i sa korporativnog aspekta posmatranja ove tematike (a ima takvih inače).

mungos 27. 02. 2006. 22:40

Odlično si ovo iznad primjetio Dragane. Upravo to, ovdje su mahom kvalitetni invidualci koji nemaju tendenciju da razvijaju vlastite firme u nekom skorom roku. Koliko sam upućen, odavde je čini mi se samo McKracken razvio from scratch vlastitu firmu, u smislu više stalno zaposlenih ljudi.

Dobar primjer organizacije ovakvog invidualnog tipa poslovanja su mali njujorški dizajnerski (ne web interfejs dizajnerski) studiji. Tu je poznata formula Tibora Kalmana po kojoj je najbolje da pored glavnog dizajnera i vlasnika studija postoje još samo dvije osobe: još jedan iskusniji nebrendirani dizajner i pripravnik. Total 3. Tako recimo Stefan Sagmeister radi, 37signals su Basecamp napravili sa tri osobe, itd...

Ono što ovdje fali jeste kombinacija ova dva ulazna faktora:

1. kvalitetan prodžekt menadžement koji zaista kapira suštinu priče, ne neki wannabe japiji koji su negdje čuli par buzzworda i misli da znaju da rade posao. (očigladan primjer svakavkih fejkera koji izigravaju neke menadžerdžiće su funkcioneri u 90% NGO organizacija koji se pojavljuju na TV)

2. novac

marinowski 27. 02. 2006. 23:39

Hm... nas ima 7 stalno zaposlenih ...

Zato sam i pitao sta vi podrazumevate pod velikim projektima.

bluesman 27. 02. 2006. 23:53

Citat:

Originalno napisao Dragan Varagić
Nedavno sam pričao sa čovekom koji nije sa ovih prostora, ali poznaje IT situaciju u Srbiji, i čovek je potvrdio samo ono što sam mislio - puno kvalitetnih individualaca ne znači i kvalitetnu ponudu web usluga (najkraće rečeno).

Nije problem to što ste napisali, samo konstatujem da baš nema ovde na forumu onih koji imaju šta da kažu i sa korporativnog aspekta posmatranja ove tematike (a ima takvih inače).

Problem u srbiji je što ima jako malo ljudi koji znaju posao za koji tvrde da su eksperti. To mogu da potvrde svi koji su ikada dali konkurs u potrazi za programerima i dizajnerima (više programerima nego dizajnerima).

Da li je stvar u tome što svako ko skine neki script i ume da promeni email adresu u script pa da se formular salje na njegov email umesto na email autora ima pravo da se nazove "programer". Očigledno da mnogi u Srbiji (pa i u svetu verovatno) daju sebi to za pravo.

Pronaći programera, i to ne nekog arhaičnog jezika ili super modernih tehnologija, već najobičnijeg PHP programera u Srbiji je prava golgota. Ja sam davao do sada 5 konkursa i ovo su moja iskustva:

1. Par momaka koji iza sebe imaju samo par ličnih (nezavršenih) sajtića traže fiksnu platu od 2000 eur. To je najblaže rečeno bezobrazluk.

2. Par njih ne znaju ništa, to i priznaju, ali bi da uče. Ja nisam imao vremena za takve.

3. Par njih u teoriji sve znaju, ali kada im daš konkretan zadatak - ne umeju da napišu prost script.

4. Neki, kada dobiju zadatak, prvo krstare web-om da pronađu neki script za download koji bi kasnije modifikovali prema potrebama zadatka. Ako nađu, onda retko kada uspeju i da promene ono što treba jer ne znaju dovoljno za bilo šta komplikovanije od formmail.

5. Nekolicina zna i da napiše nešto, ali su totalno u "svom svetu". Ili su neozbiljni pa te stalno lažu, na primer imao sam rok do ponedeljka za neki script, čoveku sam dao u četvertak, u nedelju uveče kada sam ga zvao da vidim da li je gotov, zatekao sam ga u kafiću kada mi je odgovorio "Evo sad ću da idem kući da počnem sa tim".

U tu grupu spadaju i oni koji su totalno tvrdoglavi, ne slušaju nikakve savete niti zahteve, misle da je način na koji rade savršen i spremni su da se svađaju pa čak i kada im pokažeš da nisu u pravu.

Dakle, jedna jako tužna slika tržišta programerske radne snage u Srbiji.

Lako je osnovati firmu, ali kojih desetak (bar polukvalitetnih) ljudi ćeš ti da zaposliš da programiraju?

bokacbl 28. 02. 2006. 00:27

Citat:

Originalno napisao mungos

Ono što ovdje fali jeste kombinacija ova dva ulazna faktora:

1. kvalitetan prodžekt menadžement koji zaista kapira suštinu priče, ne neki wannabe japiji koji su negdje čuli par buzzworda i misli da znaju da rade posao. (očigladan primjer svakavkih fejkera koji izigravaju neke menadžerdžiće su funkcioneri u 90% NGO organizacija koji se pojavljuju na TV)

2. novac

Ovo sto si naveo po meni ne rjesava problem jer, mislim da je ovaj problem kod nas mnogo kompleksniji zbog veoma komplikovanog trzista koje se ne zasniva na principima modernog poslovanja (zdrave konkurencije, poboljsanja sopstvenih usluga/proizvoda, dobro osmisljenih marketing planova..itd).
Realno gledano za osnivanje firme, placanje npr 2 radnika, na godisnjem nivou izadje oko 3000-4000 Eur sto i nije veliki kapital za pocetak, ali je problem u pronalazenju klijenata jer uvijek se desi da "ima jedan momak sto to radi za 100 Eur"
Konkretno po meni postoje dva osnovna problema(tj vise njih ali sazetih u dve stvari):
Problem 1. KLIJENTI - Nedovoljna IT pismenost, i shvatanje potrebe za kvalitetnim internet prezentacijama, poslovnom softveru, marketinskom nastupu itd. Na ovo se nadovezuju tzv. "znas me znam te" i "ima'l tu mene" princip, sto otezava kompanijama/pojedincima koji kvalitetno rade da dodju do posla. Definitivno ovo mora da se promijeni, jer ce kompanije sve vise morati da se bore za potencijalne klijente i tada ce kompanije/pojedinci koji kvalitetno rade doci do izrazaja (bar se nadam...)
Problem 2.KOMPANIJE/POJEDINCI
Web dizajnom se u danasnje vrijeme bavi svako.
Problem 1.Sve je vise i vise pojedinaca koji rade prezentacije klijentima koje sluze za njihovo licno dokazivanje (ultra-mega-giga dizajn, flash.. itd) umjesto da upotpune marketinski nastup klijenta, olaksaju pristup podacima o uslugama/proizvodu itd..
U ovom se posebno isticu ovi sto ih je naveo mungos "očigladan primjer svakavkih fejkera koji izigravaju neke menadžerdžiće su funkcioneri u 90% NGO organizacija koji se pojavljuju na TV".
Problem 2. Neki priuceni web dizajneri koji na ko zna koji nacin uzimaju enormne cifre za obicne internet prezentacije
Problem 3. Web dizajneri koji rade internet prezentacija za veoma male pare da bi imali reference i zaradili koju kintu..
Problem 4. Web dizajneri i menadzeri sa nastupom tipa "mi smo jedini koji to rade u ovoj zemlji, jedini koristimo najnovije tehnologije xxx, yyy itd" i onda mene klijent pita jel ti koristis PHP??
Off Topic: evo jednog svjezeg primjera: "3Steps ICT je jedina grupacija u Republici Srpskoj specijalizovana za Internet komuniciranje, strateški dizajn, menadžment, marketing i sigurnost."
Mislim napisati "jedina" je tesko za firmu koja se bavi hidrogeologijom ili otkrivanjem uzroka zemljotresa, a kamoli za " Internet komuniciranje, strateški dizajn, menadžment, marketing i sigurnost"...

Sve ovo stvara jednu negativnu sliku o ljudima koji se bave web dizajnom i kompanije/pojedinci koji rade kvalitetno trpe zbog toga...

dinke 28. 02. 2006. 00:36

Citat:

Originalno napisao bluesman
Pronaći programera, i to ne nekog arhaičnog jezika ili super modernih tehnologija, već najobičnijeg PHP programera u Srbiji je prava golgota.

Nedavno sam prosao kroz celu tu pricu, i nazalost, mogu samo da potvrdim iskustva koja Bluesman ovde pominje. Pre par nedelja ja sam za potrebe svoje firme trazio bas iskusne PHP programere (za pocetnu platu od 1400$) i iskustva su bila najblaze receno porazavajuca.

Meni je to kao developeru (i samozvanom menadzeru svoje firme) nametnulo dva pitanja:

1) Da li je 1400$ u Srbiji ipak premalo za iskusne PHP developere ?

ili

2) Takvih u Srbiji ima premalo i vec su zauzeti ?

Mislim da je ovde ipak u pitanju ovo drugo.

Petar Marić 28. 02. 2006. 02:18

Off Topic: $1.4k u Srbiji, mesečno - neto? What's the catch?


Mogućnost 3:
Ako je u pitanju stalno puno radno vreme i to u office-u u Kragujevcu i to je moglo predstavljati nekima problem.

dinke 28. 02. 2006. 09:22

Citat:

Originalno napisao Petar Marić
Mogućnost 3:
Ako je u pitanju stalno puno radno vreme i to u office-u u Kragujevcu i to je moglo predstavljati nekima problem.

Da, u pitanju je puno radno vreme po EST vremenu (GMT -5), ali posao se moze obavljati i od kuce.

boccio 28. 02. 2006. 13:30

Citat:

Originalno napisao Dragan Varagić
Drugim rečima, nema nešto diskutanata koji rade preduzetnički posao, tj. žele veći broj klijenata da bi razvili firmu. Takođe, nisu se javili ni oni koji rade u takvim firmama.

Nema? Ja mislim da ima, ali su (smo) dosta low profile... Ja se bavim upravo preduzetnistvom, ali ne vidim razlog da pretereno dizem glas.

@Dinke: nije problem u visini plate, nego o kvalitetu samog kadra. $1.4K je apsolutno previse za platu PHP programeru, naravno izuzimajuci par survih profija sa solidnim senioritijem koji ostvaruju izuzetnu produktivnost. A takvima se obicno i ne daje fixna plata, nego imaju vec neki equity u firmi...

Racunaj da tih $1.4 neto izadje na $2K (grubo), plus on mora nesto i da zaradi firmi, plus amortizacija, znaci njegova produktivnost mora biti reda velicine $3K mesecno da bi to imalo smisla.

Koliko PHP programera ovde moze da napravi $3K mesecno u smislu ciste produktivnosti? Mislim da imam dovoljno prstiju da ih prebrojim...

Problem je ipak u prevelikom noise-u. Tu se potpuno slazem sa bluesom. Ja sam isto pogledao dosta CV-jeva u poslednje vreme, jer (bezuspesno) pokusavam da prosirim tim sa jos programera ali jednostavno ne postoji kvalitet iz koga mogu da proberem nesto. Svakom koga sam intervjuisao sam postavio 2 pitanja. Koliki je minimum plate koju ocekuje, i sa kojom platom bi u perspektivi bio potpuno zadovoljan. Odgovori su porazavajuci, ljudi koje pas nema zasta da ujede u CV-ju mi traze 700 evra kao startnu platu. :1074: Pritom na pitanje o nekim live referencama obicno bude "ma evo, bas je bilo, ali sad nesto skinuli sa servera..."

Da li to znaci da trenutno rade za 600? Ne. Jednostavno vlada filozofija "bolje da sedim kuci nego da radim za 400 evra". Delom je i community "zasluzan" za to, jer sve vise vidim da se frlja raznim ciframa, svi nesto rade za pet nula, niko navodno ne mrda misha ispod soma evra, a ovamo se voze GSP-om... Sa druge strane, i dalje vlada prilicno ziherasko ponasanje mladjih ljudi, sto mi je potpuno nejasno. Radije ce klinac da radi u SBB-u za 20 hiljada mesecno plus topli obrok, nego za $700 kod mene...

kalkulus 28. 02. 2006. 14:06

meni stvarno nije jasno sa kakvim ste vi to ljudima pricali. jesu price po netu lepe i velike cifre se pominju, ali u zemlji srbiji i 400EUR mesecno je sasvim solidna plata. ja bih bio vrlo zadovoljan da mi to bude pocetna plata kada krenem da radim

btw mozda nije za ovu temu, ali moze li mi neko u par reci navesti shta to iskusan php programer treba da zna?

jablan 28. 02. 2006. 14:09

Citat:

Originalno napisao kalkulus
400EUR mesecno je sasvim solidna plata. ja bih bio vrlo zadovoljan da mi to bude pocetna plata kada krenem da radim

Pogrešno si skapirao, ovde "početna plata" znači početna plata u konkretnoj firmi, a ne početna plata u karijeri programera. Ljudi pričaju o programerima sa iskustvom.

kalkulus 28. 02. 2006. 14:12

pa to i mislim, pocetna u firmi

dinke 28. 02. 2006. 14:49

Citat:

btw mozda nije za ovu temu, ali moze li mi neko u par reci navesti shta to iskusan php programer treba da zna?
Evo sta ja podrazumevam pod "iskusnim php programerom":

http://www.devprotalk.com/t450-potre...rogrameri.html

Pedja 28. 02. 2006. 16:42

Opet ste mi otisli sa teme :)

mungos 28. 02. 2006. 17:03

Citat:

zigor:
Hm... nas ima 7 stalno zaposlenih ...
Zaboravio sam u prošloj poruci da napišem da nisam upućen u informacije u kolikim timovima rade baš svi ljudi odavde, tako da su mogući propusti ovakvog tipa gdje zaista ne znam koliko neko ima stalno zaposlenih. Mislio sam više na generalnu situaciju.

Citat:

bokacbl:
Realno gledano za osnivanje firme, placanje npr 2 radnika, na godisnjem nivou izadje oko 3000-4000 Eur sto i nije veliki kapital za pocetak, ali je problem u pronalazenju klijenata jer uvijek se desi da "ima jedan momak sto to radi za 100 Eur"
Ček, ako recimo samo konkretno na ruke daješ 4000 evra na dva radnika, to dođe 2K EUR za 12 mjeseci, odnosno ugrubo 160E mjesečno po čovjeku. Samo da se pokriju najosnovniji troškovi života u BL (krov nad glavom + hrana) potrebno je duplo više. Mislim da tom logikom zapošljavanja ne možeš da tražiš viši kvalitet od poznavanja prepravljanja PHPNukea.

Citat:

bluesman: Pronaći programera, i to ne nekog arhaičnog jezika ili super modernih tehnologija, već najobičnijeg PHP programera u Srbiji je prava golgota. Lako je osnovati firmu, ali kojih desetak (bar polukvalitetnih) ljudi ćeš ti da zaposliš da programiraju?

dinke: Pre par nedelja ja sam za potrebe svoje firme trazio bas iskusne PHP programere (za pocetnu platu od 1400$) i iskustva su bila najblaze receno porazavajuca.

boccio: nije problem u visini plate, nego o kvalitetu samog kadra.
Zaista nisam znao da je situacija sa PHP programerima ovoliko loša. Pa onda majku mu, zar je stvarno nemoguće da u Srbiji ne postoji adekvatan broj sposobnog kadra za ozbiljnije projekte, faktički mi onda realno nemamo šta više da pričamo o razvoju ebiznisa na ovim prostorima... :(

Citat:

boccio:
Problem je ipak u prevelikom noise-u. Tu se potpuno slazem sa bluesom. Ja sam isto pogledao dosta CV-jeva u poslednje vreme, jer (bezuspesno) pokusavam da prosirim tim sa jos programera ali jednostavno ne postoji kvalitet iz koga mogu da proberem nesto. Svakom koga sam intervjuisao sam postavio 2 pitanja. Koliki je minimum plate koju ocekuje, i sa kojom platom bi u perspektivi bio potpuno zadovoljan. Odgovori su porazavajuci, ljudi koje pas nema zasta da ujede u CV-ju mi traze 700 evra kao startnu platu. Pritom na pitanje o nekim live referencama obicno bude "ma evo, bas je bilo, ali sad nesto skinuli sa servera..."

Da li to znaci da trenutno rade za 600? Ne. Jednostavno vlada filozofija "bolje da sedim kuci nego da radim za 400 evra". Delom je i community "zasluzan" za to, jer sve vise vidim da se frlja raznim ciframa, svi nesto rade za pet nula, niko navodno ne mrda misha ispod soma evra, a ovamo se voze GSP-om..
nažalost kao i u gotovoj svakoj drugoj stvari na ovim prostorima uvijek postoje dvije potpuno krajnosti koja u svemu prave problem i koče dalji razvoj bilo čega, pa i ove naše priče, mislim konkretno:

1. krajnost: Zaposleni koje rade za kikiriki i zadovoljni su time. Mislim neko ko ima 25 godina, živi sa roditeljima i spreman je da radi full-time posao za iznos koji čini polovinu iznosa neophodnog za njegove najosnovne životne troškove (stan + hrana) i zadovoljan je svojim životom i radnim mjestom... taj je za mene budala i treba ga kapitalistički iskoristiti na najsvirepiji mogući način...

Tu su i poslodavci koje traže one-man-show zaposlene za lovu kojom isti ne mogu da otplate svoje najosnovnije životne uslove i očekuju od takvih da budu produktivni i da takva firma uspješno posluje i raste... Stav kad isti jasno kažu: ti možeš da radiš kod mene za kikiriki ( u boljem slučaju na granici egzistencije, popularno srpski rečeno za pozitivnu nulu), ili da spavaš kući za dž, pa ti sada vidi... Prema ovom nije samo kadar kriv, nego su krivi i poslodavci. Znači važi obostrano.

2. krajnost: Zbog ovih poslodavaca (ne)zaposleni idu u drugu krajnost i traže ogromne iznose za svoj rad, a realnost je da u CV kao što boccio kaže, nema pas za šta da ih ujede. Što će reći ovi prvi podcjenjuju, a drugi precjenjuju cijenu vlastitog rada.

Sam community što opet boccio reče je upravo taj koji širi dezinformacije na koje se ljudi pecaju, a suština je da oni što šire iste sreću se sa situacijama da nemaju za kafu ili još gore kući šta da jedu... Ali kad je u pitanju virtuelna stvarnost, svi mi radimo pet nula... Meni nije samo jasno da li će tržište ikad na ovim prostorima biti u stanju samo da formira odnos ponude i potražnje za radom u ovoj industriji...

Citat:

Sa druge strane, i dalje vlada prilicno ziherasko ponasanje mladjih ljudi, sto mi je potpuno nejasno. Radije ce klinac da radi u SBB-u za 20 hiljada mesecno plus topli obrok, nego za $700 kod mene...
Ziherašenje je dio srpske genetike i ostatak Titovih vremena. Svaki put kad upalim dnevnik na TV gledam idiote po raznim državnim preduzećima koja su propala prije 15 godina kako kao svako jutro odu u preduzeće na kafu, pročitaju novine, ispričaju lokalne tračeve i kući su do jedan i onda kao priče preduzeće im duguje po 12, 24, 48 plata... Ja bih ličnu takvu bagru poslao u rudnike da radi.

Ziheraši nisu potrebni nikom ko ozbiljno da razvija firmu. Ako je on proračunao da će na nekom poslu da džabalebari uz minimalno cimanja da i uzima isto tako neki minimalan iznos umjesto da zapne negdje i uzme normalne pare, njegova stvar... fala doviđenja.

bluesman 28. 02. 2006. 18:03

Citat:

Originalno napisao mungos
Zaista nisam znao da je situacija sa PHP programerima ovoliko loša. Pa onda majku mu, zar je stvarno nemoguće da u Srbiji ne postoji adekvatan broj sposobnog kadra za ozbiljnije projekte, faktički mi onda realno nemamo šta više da pričamo o razvoju ebiznisa na ovim prostorima... :(

Ja mislim da je tu i problem. E-business i ne trebaju da razvijaju programeri. Problem je sto svako hoce da bude i programer i dizajner i manager i CEO i marketing expert, zato je toliko procentualno puno propalih vs uspesnih projekata u srbiji (u odnosu na sam volumen).

Moram da dodam i da ima dovoljno kvalitetnog kadra, ali daleko od onog broja kako se na prvi pogled cini. Drugi problem je sto nema dovoljno firmi koji bi da plate kvalitetan kadar i tu nastaje problem. Hoces da vozis dobar auto ali da ga platis kao yugo, to mozda moze sam u Srbiji, ali u svakom slucaju zavrsis sa yugom. Koliko para - toliko muzike.

Ja hocu da se rasteretim, i ne samo to, hocu da sirim business. Nadjem programera i obecam mu XXX eur platu + 200 eur bonus na kraju meseca ako zadovolji. Dam mu u sredu obican script da uradi - rok ponedeljak. U nedelju uvece ga nadjem u kaficu (nije mi od petka odgovarao na mailove niti na telefonske pozive) i pitam da li je zavrsio, a on mrtav 'ladan kaze "evo sada cu da idem da pocnem". E pa batice, ne moras ni da pocinjes onda. I sednem i provedem celu noc u nedelju / ponedeljak da bih uradio to.

A onda je posle 'ladno dosao i trazio mi ne samo platu nego i bonus 200 eur. Bilo je kao iz "maratonaca": Pa jesi mu dao? Jesam, ali po nosu...

Jednostavno, ne samo da nemas sa kim da radis, nego nemas ni u koga da se pouzdas. Da ne bude zabune, ne govorim o svima nego generalno - o vecini sa kojima sam ja imao kontakt.


Vreme je GMT +2. Trenutno vreme je 21:22.

Powered by vBulletin® Verzija 3.6.8
Copyright ©2000 - 2024, Jelsoft Enterprises Ltd.
Copyright © DevProTalk. All Rights Reserved.

Mišljenja, saveti, izjave, ponude ili druge informacije ili sadržaji nastali na Sajtu su vlasništvo onoga ko ih je kreirao, a ne DevProTalk.com, tako da ne morate da se oslanjate na njih.
Autori poruka su jedini odgovorni za ovakve sadržaje. DevProTalk.com ne garantuje tačnost, kompletnost ili upotrebnu vrednost informacija, stavova, saveta ili datih izjava. Ne postoje uslovi pod kojima bi mi bili odgovorni za štetu ili gubitak koji je posledica bilo čijeg oslanjanja na nepouzdane informacije, ili bilo kakve informacije nastale kroz komunikaciju između registrovanih članova.
Web sajt može sadržavati linkove na druge web sajtove na Internetu ili neke druge sadržaje. Ne kontrolišemo niti podržavamo te druge web sajtove, niti smo pregledali bilo kakve sadržaje na takvim sajtovima. Mi nećemo biti odgovorni za legalnost, tačnost ili prikladnost bilo kog sadržaja, oglasa, proizvoda, usluga ili informacije lociranim na ili distribuiranih kroz druge web sajtove, niti za bilo kakvu štetu nastalu kao posledica takvih informacija. DevProTalk.com drži i čuva druga prava vlasništva na web sajtu. Web sajt sadrže materijale zaštićene copyright-om, zaštitne znakove i druge informacije o pravu vlasništva ili softver. Članovi mogu poslatu informacije zaštićene pravima vlasništva njihovih nosilaca i ona ostaju zaštićena bez obzira da li su oni koji prenose te informacije to naveli ili ne. Osim informacija koje su u javnom vlasništvu ili za koje dobijete dozvolu, nemate pravo da kopirate, modifikujete ili na bilo koji način menjate, objavljujete, prenosite, distribuirate, izvršavate, prikazujete ili prodajte bilo koju informaciju zaštićenu pravima vlasništva. Slanjem informacija ili sadržaja na bilo koji deo DevProTalk.com, Vi automatski dozvoljavate i predstavljate garanciju da imate pravo da dozvolite DevProTalk.com ili članovima DevProTalk.com bespovratnu, kontinualnu, neograničenu, globalnu dozvolu da koriste, kopiraju, izvršavaju, prikazuju i distribuiraju takve informacije i sadržaje i da iz takvih sadžaja koriste bilo koji deo u bilo koje svrhe, kao i pravo i dozvolu da koriste gore navedene sadržaje. Svi zaštitni znakovi (trademarks), logotipi, oznake usluga, firme ili imena proizvoda koji se pominju na ovom web sajtu su vlasništvo kojim raspolažu njihovi vlasnici.