DevProTalk

DevProTalk (http://www.devprotalk.com/index.php)
-   e-Business (http://www.devprotalk.com/forumdisplay.php?f=24)
-   -   Mapiranje prepreka za razvoj e-trgovine (http://www.devprotalk.com/showthread.php?t=9127)

3banchi 15. 09. 2010. 20:40

^ Је ли ова нова класификација делатности ступила на снагу?
Шта ће се десити са постојећом регистрацијом фирме ако те делатности уопште нема или је промењена?
И ово што рече милеусна...како ће се нпр. примењивати уредба о фискалној каси, према уписаној делатности или према стварном послу или фактури?

edit:
sad vidim da je uredba stupila na snagu jula o.g.

acca 15. 09. 2010. 20:57

Citat:

Originalno napisao smarkovic (Napišite 89380)
...
U međuvremenu, pogledajte novu klasifikaciju delatnosti http://bit.ly/cXD8NK pa mi pošaljite info o još nekoj delatnosti koju bi eventualno trebalo izuzeti iz obaveze izdavanja fiskalnog računa, a ne pominje se u novoj uredbi http://bit.ly/bjxgeq

Pozdrav,
Sloba


62.01 Рачунарско програмирање
i
62.02 Консултантске делатности у области информационе технологије

bi po logici trebalo takođe izuzeti. Kako bi i mogli artikli da se unesu u kasu kad su uvek različiti, od slučaja do slučaja? Jedino eventualno na sat rada ali i to zavisi od kompleksnosti posla tako da ne vidim logiku da postoji kasa.

valeksic 15. 09. 2010. 23:18

Po meni je najbolje rešenje da se ukine obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase za sve obveznike koji naplatu vrše bezgotovinski. Cilj fiskalne kase je da spreči utaju poreza (tako što trgovac uzme keš i ne prijavi izvršeni promet i time izbegne obračun poreza). Sve ostale vrste transakcija imaju mogućnost kontrole.

smarkovic 16. 09. 2010. 16:32

@mileusna @3banchi
Pretpostavljam da se gleda delatnost u okviru koje si izdao račun. Dakle, kada obavljaš delatnosti sa spiska onih koje su izuzete iz obaveze izdavanja fiskalnog računa, onda ne izdaješ fiskalni račun. Recimo, kada prodaješ dopune putem Interneta, ne izdaješ fiskalni račun, ali ga izdaješ kada prodaješ hosting. Naravno, ovo je samo moje tumačenje koje ne mora da odgovara realnom stanju. Notiraću ovo pitanje, pa ćemo i njega da razjasnimo u komunikaciji sa MTU...

Pozdrav,
Sloba

Xpirit 17. 09. 2010. 14:14

...
 
Malo toga je ostalo sto dobri ljudi nisu vec pomenuli. Mislim da problem vise nije toliko u regulativi specificno e-trgovine vec finansijskog poslovanja uopste, narocito sa inostranstvom, poreske politike, efikasnosti sudstva itd. Jednostavno smo zaostali i to se sistemu svidja. Ali eto, ajd korak po korak

Carina i posta su vec obradjene ali moram da podvucem glupost sa spedicijom. To mora da se izbaci iz procedure za vrednost ispod, recimo, vrednosti jednog prosecnog kontejnera iz Kine.

Veliki sistemi su inertni i iako bi bilo idealno da pogurani sopstvenim interesom banke, drzavne institucije i regulatorna tela sama urade sve da pojednostave i pospese razvoj sektora, u datim okolnostima potreban je "nudge" u bubrege. Izdavati obavezujuca, jasna i lako primenjiva uputstva/naloge svim ucesnicima u lancu trgovine koji su pod drzavnom kontrolom kako da obavljaju poslove koji su specificni za oblast. Znaci sve poste, carinske ispostave, poreska odeljenja, NBS itd.

Dalje, bilo bi dobro napraviti poreske olaksice za neki pocetni period bavljenja ovim poslom, idealno do 3 godine. I tu ne mislim na porez na profit koji je vec mali vec na PDV i slicne namete koje na kraju placa krajnji kupac. Nista nece ispopularizovati kupovinu online kao primetne razlike u cenama. Po isteku olaksica trgovac ce morati vec da bude u konkurentnom lancu nabavke i moci ce sam da kreira manje cene ili ispasti sa trzista.

Procedura kreiranja e-trgovine u zakonskim okvirima mora da bude pojednostavljena po uputstvu Blogowskog.

Drzava ne bi trebala da se petlja u odnos banaka prema ovom sektoru. Ali moze da radi sa njima da ih "relaksira". Na ovom trzistu je sigurnost uvek ispred profita jer je malo i greske skupo kostaju a ne nadoknadjuju se lako. Nije tu problem sigurnost placanja karticama, vec nepoverenje prema trgovcima. Ovo implicira formiranje tela koje bi se bavilo auditingom onlajn trgovaca, neki Better Business Bureau koji bi davao sertifikate da je posao legitiman (ne u smislu da ste registrovani vec da imate televizore koje prodajete na magacinu ili resurse da isporucite uslugu). Ovo ne bi smelo da bude obavezno ali je ocigledna prednost prodavnica koje imaju "nalepnicu" u odnosu na one koje nemaju. Samim tim i banke bi opustenije ulazile u odnos sa e-trgovcima. Da li ova agencija/telo treba da bude drzavna? Moze ali i ne mora. Moze i tu da bude konkurencija izmedju fakulteta, instituta, revizorskih kuca, racunovodja itd. Ali drzava moze da izdaje sertifikate za bavljenje revizorstvom.

Omogucavanje davanja escrow usluge za to registrovanim firmama (advokatima). Ambiciozniji na ovom planu mogu da pokrenu sopstvene sisteme onlajn naplate sa escrow elementima.

Potpuno legalizovanje finansijskih posrednika (poput eMS-a) koji postoje da malim preduzetnicima omoguce rad onlajn a koji ne ispunjavaju zahteve banaka.

Formiranje nevladinog tela koje bi imalo moc da predlaze izmene u zakonima a prema presedanima i kretanjima na trzistu da ne bismo morali za 10 godina opet ovo da radimo.

valeksic 29. 09. 2010. 02:58

http://www.merr.gov.rs/sr/c/resori/p...-drustvima/345

smarkovic 21. 10. 2010. 22:43

Evo kratak update u vezi sa PayPal:

Imao sam juče telekonferenciju sa ljudima iz centrale PayPal u SAD i zastupništvu za Evropu u Briselu. Rekli su da su zainteresovani da za naše tržište aktiviraju uslugu slanja novca. Što se tiče datuma aktivacije, rekli su da neće uspeti ove godine, već tokom sledeće, jer su našu zemlju stavili u biznis plan sa drugim zemljama regiona u kojima sada nije podržan PayPal, pa sve ciljaju da puste u isto vreme. Kažu da im je potrebno dodatno vreme za integrisanje podrške za sva ta tržišta u interne poslovne procese i informacione sisteme (u šta spadaju anti-fraud i anti-money laundering kontrole, prilagođavanje Web servisa itd). Što se tiče mogućnosti za prijem novca tj. naplatu preko PayPal, rekli su da im to za početak nije interesantno. Prema njihovim rečima, politika nastupa na novim tržištima im je takva da počnu sa uslugom slanja novca, pa onda dalje šire ponudu. Imajući u vidu postojeća ograničenja NBS u vezi sa otvaranjem računa u inostranstvu, pitao sam ih da li postoji mogućnost saradnje sa nekom od banaka koje su prisutne u Srbiji radi omogućavanja usluge prijema novca. Nisu isključili tako nešto i rekli da će do kraja godine napisati i poslati MTID više detalja o dinamici i drugim detaljima u vezi sa uslugama koje će ponuditi za naše tržište.

Pozdrav,
Sloba

Petar Marić 22. 10. 2010. 01:56

Evo, evo biće - samo što nije :)

vidak 22. 10. 2010. 02:49

Citat:

Originalno napisao smarkovic (Napišite 90781)
Evo kratak update u vezi sa PayPal:

Imao sam juče telekonferenciju sa ljudima iz centrale PayPal u SAD i zastupništvu za Evropu u Briselu. Rekli su da su zainteresovani da za naše tržište aktiviraju uslugu slanja novca. Što se tiče datuma aktivacije, rekli su da neće uspeti ove godine, već tokom sledeće, jer su našu zemlju stavili u biznis plan sa drugim zemljama regiona u kojima sada nije podržan PayPal, pa sve ciljaju da puste u isto vreme. Kažu da im je potrebno dodatno vreme za integrisanje podrške za sva ta tržišta u interne poslovne procese i informacione sisteme (u šta spadaju anti-fraud i anti-money laundering kontrole, prilagođavanje Web servisa itd). Što se tiče mogućnosti za prijem novca tj. naplatu preko PayPal, rekli su da im to za početak nije interesantno. Prema njihovim rečima, politika nastupa na novim tržištima im je takva da počnu sa uslugom slanja novca, pa onda dalje šire ponudu. Imajući u vidu postojeća ograničenja NBS u vezi sa otvaranjem računa u inostranstvu, pitao sam ih da li postoji mogućnost saradnje sa nekom od banaka koje su prisutne u Srbiji radi omogućavanja usluge prijema novca. Nisu isključili tako nešto i rekli da će do kraja godine napisati i poslati MTID više detalja o dinamici i drugim detaljima u vezi sa uslugama koje će ponuditi za naše tržište.

Pozdrav,
Sloba

U "QUOTE" su navedene sve prepreke koje postoje za razvoj e-trgovine.

Ne razumem zašto je autor ove teme pokretao temu kada je znao sve probleme koji postoje i koje je sam mogao da mapira a na kraju nam ih je i drugarski tonom predstavio? :lost:

skoro je Ivanhoe u jednom postu pominjao pasivno agresivan tip ličnosti.
Meni ovo liči na psihološku igru "Što ti ne bi, da ali..." objavljenu u remek delu psihologije "Koju igru igraš" Erika Berna gde igra počinje iznošenjem problema od strane glavnog igrača u formi "Postoji problem, ne znam kako da ga rešim...?".
Drugi, naivni i dobroćudni igrači se upliću u igru, prijateljski želeći da pomognu rešavanju problema iznošenjem predloga u formi "Što ti ne bi pokušao to i to?".
Glavni igrač nadmoćno odgovara "Da, ali taj predlog ne valja zbog toga i toga..." sve vreme znajući koje rešenje je moguće, podsvesno uživajući u superiornosti svoje pozicije tokom igre.
... kažem... meni liči na ovo ali nisam siguran :lost:

ono što sam dobro razumeo jeste da ćemo u sledeće 2-3 godine imati i dalje istu situaciju po pitanju PayPall-a u Serbistanu?

torbica 22. 10. 2010. 06:42

Citat:

Originalno napisao vidak (Napišite 90792)
skoro je Ivanhoe u jednom postu pominjao pasivno agresivan tip ličnosti.

Koji si ti tip licnosti? Samo trolujes?
Ja sam kao i Blues za diskusiju ali ti brate, nisi konstruktivan. Malo se samobanuj dok ne prestanes da prosipas zuc.


Vreme je GMT +2. Trenutno vreme je 00:22.

Powered by vBulletin® Verzija 3.6.8
Copyright ©2000 - 2024, Jelsoft Enterprises Ltd.
Copyright © DevProTalk. All Rights Reserved.

Mišljenja, saveti, izjave, ponude ili druge informacije ili sadržaji nastali na Sajtu su vlasništvo onoga ko ih je kreirao, a ne DevProTalk.com, tako da ne morate da se oslanjate na njih.
Autori poruka su jedini odgovorni za ovakve sadržaje. DevProTalk.com ne garantuje tačnost, kompletnost ili upotrebnu vrednost informacija, stavova, saveta ili datih izjava. Ne postoje uslovi pod kojima bi mi bili odgovorni za štetu ili gubitak koji je posledica bilo čijeg oslanjanja na nepouzdane informacije, ili bilo kakve informacije nastale kroz komunikaciju između registrovanih članova.
Web sajt može sadržavati linkove na druge web sajtove na Internetu ili neke druge sadržaje. Ne kontrolišemo niti podržavamo te druge web sajtove, niti smo pregledali bilo kakve sadržaje na takvim sajtovima. Mi nećemo biti odgovorni za legalnost, tačnost ili prikladnost bilo kog sadržaja, oglasa, proizvoda, usluga ili informacije lociranim na ili distribuiranih kroz druge web sajtove, niti za bilo kakvu štetu nastalu kao posledica takvih informacija. DevProTalk.com drži i čuva druga prava vlasništva na web sajtu. Web sajt sadrže materijale zaštićene copyright-om, zaštitne znakove i druge informacije o pravu vlasništva ili softver. Članovi mogu poslatu informacije zaštićene pravima vlasništva njihovih nosilaca i ona ostaju zaštićena bez obzira da li su oni koji prenose te informacije to naveli ili ne. Osim informacija koje su u javnom vlasništvu ili za koje dobijete dozvolu, nemate pravo da kopirate, modifikujete ili na bilo koji način menjate, objavljujete, prenosite, distribuirate, izvršavate, prikazujete ili prodajte bilo koju informaciju zaštićenu pravima vlasništva. Slanjem informacija ili sadržaja na bilo koji deo DevProTalk.com, Vi automatski dozvoljavate i predstavljate garanciju da imate pravo da dozvolite DevProTalk.com ili članovima DevProTalk.com bespovratnu, kontinualnu, neograničenu, globalnu dozvolu da koriste, kopiraju, izvršavaju, prikazuju i distribuiraju takve informacije i sadržaje i da iz takvih sadžaja koriste bilo koji deo u bilo koje svrhe, kao i pravo i dozvolu da koriste gore navedene sadržaje. Svi zaštitni znakovi (trademarks), logotipi, oznake usluga, firme ili imena proizvoda koji se pominju na ovom web sajtu su vlasništvo kojim raspolažu njihovi vlasnici.