09. 06. 2010.
|
#206
|
xippster
Master
Datum učlanjenja: 16.06.2005
Lokacija: Beograd
Poruke: 681
Hvala: 102
138 "Hvala" u 84 poruka
|
jeste menjao... al kako se promeni tako ga ovi vrate nazad... skrenucu paznju samo na sapostenje biJe za medije povodom cele ove price
Citat:
Saopštenje za javnost Bezbednosno informativne agencije
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) izražava žaljenje i čuđenje povodom napisa u dnevnim novinama "Blic" od 08.06.2010. pod naslovom "BIA hoće da prati sve naše razgovore". Pomenuti članak ukazuje na najmanje dve neprihvatljive činjenice:
1. zamenu teza;
2. nepoznavanje materije o kojoj je reč.
Kad je u pitanju Predlog novog zakona o elektronskim komunikacijama, odredbe koje uređuje pitanje pristupa zadržanim, statističkim podacima o ostvarenim elektronskim komunikacijama, bez uvida u sadržaj komunikacije, u potpunosti podržavaju postojeći pravni režim u ovoj oblasti (videti: Zakon o BIA, Zakon o VBA i VOA i Zakon o policiji), koji je u skladu sa Ustavom Republike Srbije.
Nema nikakvih novih rešenja u Predlogu zakona koja bi davala veća ovlašćenja nadležnim organima u tom pogledu od postojećih, a ne može ih ni biti, s obzirom da se novim pravnim aktom iste snage (zakon) ne mogu menjati odredbe važećih zakona, koji su sistemski u toj oblasti, tim pre što se Predlog zakona o elektronskim komunikacijama ne bavi i ne može se baviti delokrugom rada, poslovima i ovlašćenjima službi bezbednosti i policije.
Rešenje o Predlogu zakona u pogledu pristupa zadržanim podacima je vrlo precizno i predviđa mogućnost pristupa po dva osnova, u zavisnosti od svrhe pristupa:
1. kada su statistički podaci (zadržani podaci) potrebni za vođenje krivičnog postupka, njima se pristupa isključivo na osnovu zahteva (odluke) nadležnog istražnog sudije, da bi se mogli koristiti kao dokaz u krivičnom postupku;
2. u preventivne svrhe, radi sprečavanja nastupanja pretnji bezbednosti Republike Srbije, u kom slučaju navedene pozitivne pravne norme predviđaju, kao dovoljan osnov, odluku rukovodioca službe bezbednosti, odnosno MUP.
Aktuelno rešenje u Republici Srbiji je istovetno rešenjima u mnogim državama EU sa razvijenim bezbednosnim sistemima, recimo u Nemačkoj, ali i u državama regiona (pogledati uporedna rešenja država članica EU).
Istine radi, dozvolite da istaknemo još nekoliko činjenica:
* BIA nije jedini državni organ koji ima ovlašćenje pristupa zadržanim podacima - čak nije ni organ koji tu mogućnost najviše koristi u našoj zemlji (pitati šta o tome misle VBA ili Uprava kriminalističke policije MUP).
* Ustavni sud nije ocenjivao sa stanovišta ustavnosti odredbe važećeg Zakona o telekomunikacijama u pogledu pristupa zadržanim, statističkim podacima bez odluke suda, već odredbu o mogućnosti presretanja elektronskih komunikacija sa uvidom u njihov sadržaj.
Za neupućene, u Republici Srbiji postoji telo na nacionalnom nivou, nadležno za nadzor nad sprovođenjem Zakona o tajnosti podataka i zove se Kancelarija Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka (videti Zakon o tajnosti podataka).
* BIA nije učestvovala u pisanju tekst Nacrta zakona o elektronskim komunikacijama, već oni koji ga danas kritikuju (pogledati sastav radne grupe na sajtu Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo).
* BIA jeste, kao posebna organizacija, dostavila mišljenje na tekst Nacrta, zbog toga što je to njeno pravo i zakonska obaveza kao zainteresovanog organa (videti Zakon o državnoj upravi i dr.).
Pravo na bezbednost pojedinca, građanina je takođe pravo garantovano Ustavom i obaveza je države da to pravo obezbedi svojim građanima (pogledati Ustav).
Šef kabineta direktora BIA
Jovan Stojić
|
mislim...
|
|
|